
2023 Autor: Jake Johnson | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-05-24 23:12
Kada govorimo o korozivnim supstancama, mislimo na supstance koje mogu uzrokovati uništenje površine ili bilo čega drugog što dođe u dodir s njom, kao i stvoriti štetu ireverzibilnog tipa. Naravno, ove vrste supstanci su i za ljude opasne, jer mogu ozbiljno oštetiti kožu, sluzokožu, oči ili tkiva na dublji način, u zavisnosti od toga da li je dotična supstanca progutana, udahnuta ili jednostavno ušla. direktan kontakt. Kada se izlažemo i nanosimo sebi štetu ovim vrstama supstanci, često se kaže da smo pretrpjeli hemijske opekotine.

Izraz korozija dolazi iz latinskog, gdje znači “gristi”, jer izgleda da ove vrste supstanci to rade, grizu sve na svom putu. Riječ nagrizajući često se koristi kao sinonim za spominjanje korozivnih tvari, iako se općenito direktnije odnosi na jake baze, posebno one s alkalnim svojstvima, i ne koristi se za imenovanje drugih vrsta spojeva ili supstanci. kao što su oksidi, kiseline ili normalno nealkalne supstance. Kada govorimo o "kiselinama", često mislimo na korozivne supstance, zbog čega se te supstance često pogrešno nazivaju korozivnim agensima.
Korozivne supstance, u vrlo niskim koncentracijama, obično su samo nadražujuće. Korozija, bez obzirapovršine o kojoj je riječ, je drugačiji postupak. Ne moramo brkati korozivne tvari sa otrovnim tvarima, jer korozivne tvari odmah predstavljaju opasnost za sve što dolazi u direktan kontakt, na bilo koji način, međutim, otrovi mogu djelovati znatno sporije u vremenu. Kolokvijalno, korozivne tvari se mogu nazvati otrovi, ali kao što već znamo, to su potpuno različiti koncepti. Ali, ipak, ne postoji ništa što sprečava da korozivna supstanca završi kao otrov, jer postoje čak i supstance koje su korozivne i otrovne u isto vreme, zbog svog toksičnog dejstva, kao i korozivne.
Najpoznatiji i najčešći korozivi su obično jake kiseline ili baze, ili rastvori koji se nalaze u visokim koncentracijama različitih slabih kiselina ili baza. Kada ove tvari djeluju na živa tkiva, one to čine procesima kiselinsko-bazne katalize, estera ili hidrolizom amidnih spojeva. Bilo da se radi o korozivnim kiselinama ili bazama, one imaju sposobnost da ubiju kožu, jer katalizuju hidrolizu prisutnih masti u njoj, koje su na hemijskom nivou estri. Proteini su, s druge strane, amidi, koji također mogu biti podvrgnuti procesima hidrolize katalizom. Jake kiseline i baze mogu postići denaturaciju proteina, osim što lako gube hidrataciju, eliminacija vode u tkivu može biti egzotermna, paNa primjer, koncentrirani tip H2SO4 može stvoriti termalne opekotine u različitim tkivima, osim opekotina hemijskog tipa koje će nastati zbog topline koja se stvara uslijed reakcije gubitka hidratacije koja se odvija. Jake oksidirajuće supstance, kao što je koncentrirani H2O2 (vodikov peroksid), takođe mogu imati korozivne efekte na tkiva ili druge supstance, čak i kada se nalaze u neutralnim pH područjima. Druga jedinjenja, kao što je HNO3, je jasan primer kiseline jakog tipa, koja je i jak oksidant, pa se očekuje, zbog svoje pKa vrednosti, da je snažan koroziv.
Postoje specifične korozivne supstance, kao što je slučaj sa fluorovodoničnom kiselinom, koja u malim koncentracijama nema miris, jer je kiselina slabe vrste, ali proizvodi ione fluora (korozivne), nakon što se apsorbuje bez bolne nelagode ili miris.
Postoje različite klase korozivnih sredstava, klasifikovane prema vremenu koje im je potrebno da izazovu štetu, na primjer, korozivi klase “a” su tvari velike korozivne moći. U ovoj grupi možemo pronaći spojeve ili supstance koje uspijevaju izazvati nekrozu u tkivima kože na mjestu gdje se kontakt održava relativno kratko (manje od 3 minute). Korozivne tvari tipa “b” su tvari koje djeluju u fokusu primjene, u periodima između 3 i 60 minuta. Konačno, korozivne supstance tipa "c" su one koje imaju amanje korozivnog djelovanja, jer mogu djelovati i do 4 sata, tako da brzi kontakt ne bi prouzrokovao značajnu štetu. U ovoj grupi su i supstance koje, iako nisu mnogo opasne za živa bića, opasne su za metalne površine, čelik itd.