Mravlja kiselina

Mravlja kiselina
Mravlja kiselina
Anonim

mravlja kiselina, poznata i pod imenom metanoična kiselina, je kiselina organske hemije, koja se sastoji od samo jednog ugljenika, za koji je jedan od najjednostavnije organske kiseline koje možemo pronaći. Što se tiče njegove hemijske formule, ona je prilično jednostavna, jer sadrži kiselinsku funkcionalnu grupu, vezanu za vodonik, odnosno H-COOH ili CH2O2.

mravi
mravi

Mravlja kiselina ima tečno stanje agregacije. Takođe je bezbojna tečnost koja se lako može rastvoriti u vodi zbog kratke dužine njenog ugljeničnog lanca. Miris mu je prilično iritantan. Nema visoke tačke topljenja i ključanja, koje su 8ºC odnosno 101ºC.

Ovu kiselinu uspio je prvi put izolirati 1671. godine Englez John Ray, naturist i koji se smatra jednim od očeva današnje botanike. Ovaj naturist uspio je destilirati mravlju kiselinu, počevši od insekata, konkretno zgnječenih crvenih mrava, pa otuda i "mravlji" čovjek (formica, od latinskog mrav). Navedena kiselina je supstanca koju nam neki insekti, kao što su mravi ili neke pčele, ubrizgavaju kada nas ubodu ili ugrizu.

Mravlja kiselina je takođe prirodno prisutna u medu i određenim biljkama, jer je, zajedno sa drugim jedinjenjima, uzrok svraba koje proizvode neke biljke kao što je kopriva. Bakterije koje proizvode kiselinumravlje počevši od piruvata ili pirogrožđane kiseline, kroz katalitičku reakciju koju generiše enzim poznat kao piruvat-formatoliaza. Ova kiselina je takođe pronađena u sastavu repa komete Hale-Bopp, ili u oblastima troposfere, čak i kao učesnik dobro poznate kisele kiše.

Mravlju kiselinu je prvi put sintetizirao francuski hemičar Théofile-Jules Pelouze, oko 1831. godine, počevši od reakcija između cijanovodonične kiseline i hlorovodonične kiseline, zajedno sa koncentrovanom sumpornom kiselinom. Trenutno se slijede metode koje koristi za umjetnu sintezu koju koristi Berthelot.

U mravljoj kiselini, karboksilna grupa je ta koja je odgovorna za davanje kiselog karaktera navedenom jedinjenju. Osim toga, konjugirana baza ovoga je stabilizirana svojim rezonantnim strukturama, što je činjenica koja pogoduje kiselosti mravlje kiseline. Derivati mravlje kiseline, kao što su njene soli i estri, poznati su kao formati.

mravlja kiselina ima pKa vrijednost 3,75, ako znamo da vrijednost pH varira između 0 i 14, kaže se da je mravlja kiselina, čak i njeno porijeklo Prirodno, smatra se jakom kiselinom. Kada se ova kiselina disocira u vodi, ona reaguje disocijacijom na sledeći način:

HCOOH + H2O → HCOO- + H3O+

Kada radimo sa mravljom kiselinom, moramo pažljivo rukovati njome i koristiti rukavice, jer bi direktan kontakt ove kiseline sa kožom brzo prouzrokovao ozbiljne opekotine.plikovi. Kod dužeg izlaganja inhalaciji ove kiseline postoji mogućnost nastanka edema pluća, pa čak i šoka i respiratorne insuficijencije. Osim toga, njegovo gutanje uzrokuje povraćanje, bol u trbuhu i opekotine u probavnom sistemu, što može biti komplikovano do smrti.

Kao što smo već spomenuli, to je jaka kiselina s kojom se mora postupati oprezno, a u laboratorijama, kada se zagrijavaju zajedno sa drugim jakim kiselinama, proizvode CO. Također burno reagira s raznim oksidirajućim supstancama ili jakim bazama, što može dovesti do eksplozije ili opasnosti od požara.

Popularna tema