
2023 Autor: Jake Johnson | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-05-24 23:12
jod je hemijski element sa simbolom I i atomskim brojem 53, koji pripada grupi 17 ili halogenima, u periodnom sistemu. To je element koji možemo pronaći iu molekularnom obliku i na dijatomski način. Osim toga, jod je element u tragovima i koristi se u oblasti medicine i fotografije, a u nekim slučajevima se koristi i kao boja. U oblasti hemije, jod je najmanje reaktivni halogen element. Kao i ostali halogeni, jod takođe formira dvoatomske molekule, u ovom slučaju dijod (I2).

Jod je dio brojnih jedinjenja, iako je element sa najmanjom reaktivnošću u svojoj grupi. Ima neke karakteristike metala, a njegova oksidaciona stanja su -1, +1, +3, +5, +7.
Uprkos njegovoj upotrebi, to je halogen sa najnižom zastupljenošću, sa samo 0,14 ppm koncentracije u zemljinoj kori, međutim, u morskoj vodi njegova zastupljenost je tačno 0,052 ppm.
Što se tiče dobijanja, jod se dobija iz jodida (I^-), koji su prisutni u morskoj vodi, kao i u algama, ili takođe u obliku jodata počevši od nitrata iz salitre.
U dobijanju, kada krenemo od jodati, određeni dio njih se reducira na jodide, a ostatak reagira sa jodatima, sa kojima dobijamo jod kaoodražava sljedeću reakciju:
IO3^- + 5I^- + 6H^+ → 3I2 + 3H2O
S druge strane, kada počnemo s jodidima, oni se oksidiraju hlorom, a jod koji dobijemo se odvaja tehnikom filtracije. Možemo ih i kasnije pročistiti redukcijom-oksidacijom hlorom.
2I^- + Cl2 → I2 + 2Cl^-
Jod se može pripremiti na veoma čist način, reakcijom sa kalijum jodidom, ili sa bakar sulfatom, između ostalog.
Jod ima 37 izotopa, i hemijski je element koji se smatra esencijalnim. Kod ljudi je prisutan u štitnoj žlijezdi, koja je odgovorna za proizvodnju hormona kao što su tiroksin i trijodtironin. Oba hormona su neophodna za rast centralnog nervnog sistema novorođenčadi, kao i u prvim godinama života. Kada je količina joda u štitnoj žlijezdi manjkava dolazi do pojave gušavosti ili miksedema, pa ovaj element igra važnu biološku ulogu. Drugi primjer zdravstvenog zatajenja zbog nedostatka joda je ako se navedeni nedostatak javi u djetinjstvu, vjerojatno će se pojaviti kretenizam, što bi dovelo do fizičke i mentalne retardacije. U fazi trudnoće to je također bitno jer nedostatak navedenog minerala može dovesti do pobačaja ili ozbiljnih formativnih problema fetusa, a samim tim bezbrojne bolesti ili neželjeni efekti uzrokuju nedostatak ili odsustvo navedenog elementa. Dakle, preporučeni dnevni unos za prosječnu odraslu osobu iznosi oko 150 mikrograma dnevno, bez obzira na tood seksa. Jod je prirodni izvor u morskim proizvodima, kao što su riba ili alge. Uobičajeno je da se u našim domovima nađe jodirana so, odnosno so za konzumaciju obogaćena jodom. Kao ni u svemu, ni višak joda nije dobar, jer višak joda može uzrokovati promjene u imunološkom sistemu, kvar štitne žlijezde, pojačanu žeđ i apetit, slabost, živce, srčane probleme i dugo itd.
Njegovo normalno stanje je čvrsto, ima tačku topljenja od 355,95 K i tačku ključanja od 475,4 K. Jod je korozivni element, pa se mora paziti pri rukovanju njime iu direktnom kontaktu sa kožom. Takođe iritira oči kada se tretira svojim parama, a podjednako je opasan i za nazalne sluzokože. Posebna pažnja se mora obratiti prilikom miješanja joda s amonijakom, jer ovo sjedinjenje dovodi do stvaranja dušikovog trijodida, koji može neočekivano eksplodirati.