2023 Autor: Jake Johnson | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-05-24 23:12
Thomsonov atomski model, također nazvan "puding od grožđica", predložio je Joseph John Thomson 1897. Britanski fizičar Thomson otkrio je elektron, zaključivši da su katodne zrake sastavljene od negativnih čestica. Zaključio je da katodne zrake nisu nabijene, niti su atomi, pa su bili fragmenti atoma, ili subatomske čestice, tim česticama je dao ime elektrona. Thomson je također zaslužan za otkriće izotopa, kao i za pronalazak masenog spektrometra.
J. J. Thomson je predložio model koji nosi njegovo ime da objasni strukturu atoma. Ovo se sastojalo od sfere neujednačene pozitivno nabijene materije, u koju su ubačene negativne čestice, odnosno elektroni, pa je ovaj model poznat i kao "puding od grožđica", zbog sličnosti sa ovim slatkim engleskim.
Engleski fizičar izveo je seriju od tri eksperimenta sa katodnim cijevima, u svom trećem testu Thomson je došao do naprednih zaključaka, nazivajući "telešicama" čestice koje su došle iz unutrašnjosti atoma elektroda, formirajući katodne zrake. Katodna cijev je bila zatvorena, prazna staklena cijev iz koje je uklonjen zrak i uveden plin pod sniženim tlakom. Nakon ovog zapažanja, zaključio je da atomi jesudjeljivo.
Zahvaljujući ovim eksperimentima, takođe je bio u mogućnosti da proučava omjer masa između čestica koje su privučene pozitivnim polom katodne cijevi.
Tako je došao do zamisli da su atomi sastavljeni od ovih čestica krštenih kao čestice unutar jezera punog pozitivnih naboja, ili što je isto, model pudinga od grožđica..
Ova struktura je objasnila da je materija električno neutralna, budući da je u atomima, prema Thomsonu, pozitivni naboj neutraliziran negativnim. Ovi negativni naboji su se ponekad nalazili jednolično
raspodijeljeno oko jezgre, au drugim slučajevima korišten je primjer pozitivnog oblaka naelektrisanja. Zahvaljujući ovom otkriću Thomson je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1906.
Mikroskopski, za ovaj model se može reći da ima otvorenu strukturu, pošto su protoni ili pozitivni naboji umetnuti u masu koja definira neutralni naboj atoma.
Ovo je bio prvi istinski atomski model, iako je ubrzo postalo očigledno da je veoma ograničen.
Thomsonov model je razmatran nakon Rutherfordovog eksperimenta, kada je jezgro otkriveno, jer ovaj model ne može objasniti da se atom sastoji od gustog jezgra i dijela oko njega nazvanog školjka, pa su naučnici poput Ernesta Rutherforda i Nielsa Bora su nastavili da istražuju i daju teorije o atomima.
Anegdotski, može se reći da je Rutherford bio student J. J. Thomsona, na Univerzitetu u Kembridžu, uCavendish Laboratories, gdje će kasnije preuzeti svoju dužnost. Thomsonov sin se također istakao u fizici, primivši Nobelovu nagradu 1937. za svoje proučavanje valnih svojstava elektrona. Engleski fizičar je takođe postao predsednik Kraljevskog društva.
