Kostarikanska zastava

Kostarikanska zastava
Kostarikanska zastava
Anonim

Zastave kojima je Kostarika predstavljala svoju nacionalnost varirale su u zavisnosti od istorijskog trenutka koji su simbolizirale, budući da je održavala veze zavisnosti sa raznim državama, sve dok nije definitivno postigla svoj suverenitet.

Dok je zavisila od Španije, španska zastava vijorila se na njenoj teritoriji, a kada je uključena u Meksičko carstvo, između 1822. i 1823. godine, to je bila zastava koju je usvojio Agustín Iturbide, njen politički vođa, ono koje je morao usvojiti.

Zastava Kostarike
Zastava Kostarike

Godine 1823., za kratko vreme (od 10. maja do 21. avgusta) zastava koju je proglasila Pokrajinska skupština bila je bijela, sa šestokrakom crvenom zvezdom u sredini.

Odlikovala ju je zastava Federacije, kada je bila dio Ujedinjenih provincija Centralne Amerike. Imao je tri horizontalne pruge, od kojih je središnja bijela, a donja i gornja plave. Vladao je od 21. avgusta 1823. do 21. aprila 1840.

Diktator Braulio Carrillo Colina, za vrijeme svoje vlade, u kojoj se Kostarika odvojila od Centralnoameričke federacije (21. aprila 1840. do 20. aprila 1842.) ugradio je zastavu sa tri horizontalne pruge jednakih dimenzija. Centralna nebeskoplava, u zagrljaju dvije bijele, jedna donja i jedna gornja.

Svrgnuti Carrillo, Kostarika se ponovo pridružila Federaciji, usvajajući njenu zastavu (20. aprila 1842. do 29. septembra,1848).

Kada se Kostarika odvojila od Federacije, zadržala je tu zastavu, sve do predsjedavanja dr. Joséa Maria Castro Madriza, koji je službeno proglasio Republiku Kostariku slobodnom i suverenom i proglasio njene nacionalne simbole. Upravo je predsjednikova supruga, Doña Pacifica Fernández Oreamuno, bila ta koja je inspirirala dizajn i boje nacionalnog paviljona. Njeni tonovi su preuzeti sa francuske zastave, iako je promjena orijentacije pruga od kada je Francuska primila civilizaciju s juga, isto se nije dogodilo u Kostariki. Divio se Francuskoj zbog njene liberalne ideologije, promotora vlastite revolucije i inspiracije nezavisnosti američkih zemalja.

Dekretom 147, od 29. septembra 1848. godine, utvrđeno je da zastava ima pet horizontalnih pruga, tri boje. Crvena bi bila odabrana za boju središnje trake, gdje bi na bijelu podlogu bio utisnut grb Republike. Ovo je najšire krilo, koje se postavlja između dva bijela, koja su pak smještena između dva plava. Svaka plavo-bela traka zauzima jednu šestinu paviljona. Odnos rubova je dakle 1:1:2:1:1.

Dana 12. novembra 1848., po prvi put, ova zastava se vijorila na Plaza Mayor u San Joséu, podižući svoju plavu boju do neba, čije je boje hvatala na svojim krajevima, moleći se za mir od bijele boje njegove središnje pruge i sjećanje na krv njenih herojskih mrtvih, koju je ona prolila u najširem i središnjem dijelu svog dizajna.

27. novembar 1906doneo Zakon broj 18 koji je ratifikovao ovaj dizajn i utvrdio zabranu civila koji vijore državnu zastavu, dozvoljavajući im da njome ukrašavaju svoje domove, za praznike ili posebne prilike.

Dana 13. juna 1934. Zakon broj 60 je razjasnio da upotreba nacionalne zastave odgovara vojsci, ratnim brodovima, trgovačkim brodovima, tužiocima i čamcima lučkih kapetanija. U sjedištima rezidencija triju državnih vlasti, u njihovim sekretarijatima, te u sjedištima pokrajinskih i opštinskih vlada, u lučkim kapetanijama, u tvrđavama i u kasarnama i vojnim logorima, istaknut će amblem u danima koje odredi predsednik Republike. Takođe ovlašćuje njegovu upotrebu za ambasade i konzulate u inostranstvu i za obrazovne ustanove tokom državnih praznika.

Ovaj zakon specificira neke dimenzije nacionalnog simbola koji će se koristiti u javnim zgradama, ratnim brodovima i prihodima. Dužina će biti dva metra, a širina jedan metar dvadeset centimetara. Pojašnjava da će grb koji se ističe na crvenoj traci, biti sadržan u bijeloj elipsi, čija će velika osa biti trideset centimetara, a dvadeset, mala. Središte elipse mora držati razmak od šezdeset centimetara od kraja tkanine pričvršćene za motku. Mere zastave čamaca Lučke kapetanije biće upola manje od one prethodne.

12. novembra ustanovljen je kao Dan državne zastave Zakonom 768, donesenim 25. novembra,1949.

Popularna tema