Preuređenje evropske karte nakon Prvog svjetskog rata

Preuređenje evropske karte nakon Prvog svjetskog rata
Preuređenje evropske karte nakon Prvog svjetskog rata
Anonim

Sa Pariske konferencije 1919. uspostavljeni su mirovni uslovi koji su nametnuti poraženima u Prvom svjetskom ratu.

Versajski ugovor iz 1919. s Njemačkom, koji je okončao Prvi svjetski rat i koji se uglavnom bavio kažnjavanjem Njemačke i okončanjem njene ekspanzionističke želje, također je modificirao evropsku kartu, čuvajući vodstvo velikih sila. Veliki gubitnik, Nemačka, morala je da vrati Francuskoj teritorije Alzasa i Lorene, prepustivši Vojvodstvo Šlezvig Danskoj, nakon održavanja plebiscita. Kolonije u Africi i ostrvima na Pacifiku također su ih izgubile. Togoland i Kamerun bili su podijeljeni između Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva. Istočni dio Afrike je najvećim dijelom predat Ujedinjenom Kraljevstvu, osim Ruande i Burundija, koji su ostali u rukama Belgije. Sar je postao pod upravom Lige naroda, kao i gradovi Danzig i Memel na b altičkoj obali, pri čemu je Francuska dobila ekonomsku eksploataciju prve oblasti na period od 15 godina, a Poljska drugu. Belgija je dobila rudarske regije Eupen i Malmedy. Poljska je dobila dio Silence, Pozen i Zapadnu Prusku. Rajnska oblast je morala biti demilitarizovana. Luka Danzig postala je slobodan grad koji je ponudio pristup moru Poljskoj, a luka Memel je također postala slobodan grad koji nudi pristup moru. Litvansko pomorstvo.

slika
slika

Druga zemlja koja je pretrpjela ozbiljnu štetu bila je Austrija, koja je potpisala ugovor iz Saint-Germaina, kojem je zabranjena buduća zajednica s Njemačkom i pretrpjela je gubitak industrijaliziranih područja Moravske i Češke, koje su postale nezavisne. Istra, Trento i Južni Tirol pripali su Italiji, Galicija Poljskoj, Bukovina Rumuniji, Dalmacija, Slovenija i Bosna i Hercegovina pripali Jugoslaviji.

Mađarska se otcijepila od Austrijskog carstva, ali je također osuđena na propast. Potpisao je Trianonski ugovor, kojim je Češkoj prepustio teritorije Slovačke i Rutenije, od kojih je nastala Republika Čehoslovačka. Transilvanija je pripala Rumuniji; dok su Hrvatska, Banat i Slavonija pripale Jugoslaviji.

Bugarska je potpisala Neuillyski sporazum, moravši predati istočnu Trakiju Grčkoj, čime je ostala bez izlaza na Egejsko more. Rumunija je dobila Dobrudzu i njen deo Makedonije Jugoslaviji.

Druge velike imperije su nestale, koje su se podijelile na nove zemlje. Njemačko carstvo je izgubilo Prusku; Turci su se Sevrskim ugovorom morali riješiti arapskih teritorija, koje su postale neovisne (Egipat, Jemen i Hidžaz) potaknute ideologijom arapskog nacionalizma. Mosul, Transjordan i Palestina došli su pod britansku upravu; i pod Francuzima, Libanom, Aleksandretom i Sirijom, ostavljajući samo Tursku sa Konstantinopolom i Malom Azijom (ovaj ugovor je poništio sporazum iz Lozane), a Rus je rasparčan na sledeće zemlje: Poljsku, Letoniju, Litvaniju,Finska i Estonija.

Popularna tema